Građani se okreću uzgoju starinskih vrsta voća i povrća

BANjALUKA – Stare, autohtone sorte voća, povrća i ljekovitog bilja, koje su zbog rasta broja stanovnika, potrošnje hrane i urbanizacije dugo vremena bile zaboravljene, ponovo se vraćaju u njive i bašte jer se među građanima budi svijest o značaju zdravih, organskih proizvoda.
Kako čuvene domaće sorte jabuka, šljiva, kukuruza, krompira i raznog drugog povrća i žitarica, kojima su mnoge starije generacije othranjene, ne bi zauvijek nestale, pored Instituta za genetičke resurse Univerziteta u Banjaluci, u čijoj banci gena se čuva više hiljada prinova, brinu se i hobisti, odnosno čuvari sjemena okupljeni oko neformalne grupe građana “Naše sjeme” iz Čelinca.Inicijator i osnivač ove grupe Vojin Kopuz priča za “Glas” da su 2015. godine, istražujući tržište BiH, uočili veoma slabo prisustvo ekološke hrane, zbog čega su odlučili da pokrenu priču o sakupljanju starih sjemena kako bi pospješili organsku proizvodnju i održali tradiciju.- Sakupljanje starih sjemena počeli smo prije osam godina, u kratkom roku prikupili smo stotinak sorti i potom osnovali biblioteku sjemenja kako bismo građanima omogućili da ih posude, zasiju, umnože i dio nam vrate. Građani su se javljali sa svih strana i poklanjali nam sjemena koja su se u njihovim porodicama prenosila s generacije na generaciju. Jedna žena iz Čelinca imala je oko 40 sorti pasulja, tako da smo uspjeli sakupiti više od 700 starih, rijetkih i otpornih sorti povrća, cvijeća, ljekobilja i žitarica – priča Kopuz i dodaje da je sjeme raštike, koja je na ovim prostorima uzgajana odvajkada, bilo najautohtonija sorta koju su posjedovali.Kaže da je obim posla prošle godine prevazišao njihove mogućnosti, te da su zbog finansijske neodrživosti bili primorani da sve sjeme iz Biblioteke sjemena podijele i ostave tek 50ak sorti koje možete vidjeti i dobiti po preporučenoj donaciji na stranici www.nasesjeme.com.

– S kraja prošle i početkom ove godine razdijelili smo gotovo sva sjemena, jer su količine postale prevelike i nismo imali mogućnost da ih sve umnožavamo, a zatvorili smo biblioteku sjemena.Kada smo objavili da poklanjamo sjemena, interesovanje je bilo veliko, tako da je brzo sve otišlo. Čini se da građani žele uzgajati kako naše, tako i svjetske stare i rijetke sorte – navodi Kopuz i dodaje da su ljudi sve svjesniji značaja očuvanja tradicionalnog načina ishrane.

Da je potražnja za starim sortama voća i povrća iz godine u godinu sve veća, tvrdi i osnivač portala “farmer.ba” Nermin Nadarević koji putem ove onlajn platforme kupcima nudi više od 1.700 tradicionalnih i organskih proizvoda koji nastaju na imanjima oko 350 poljoprivrednika iz cijele BiH.

– Već pet godina vodimo ovaj sajt, ali sa pojavom virusa korona došlo je eksplozije posjeta i narudžbi. Tada se vidjelo koliki je značaj domaće hrane, jer nismo mogli nanijeti brašna i hladno cijeđenih ulja. Taj trend se nastavio i nakon pandemije, tako da i sada svaki dan telefon zazvoni i po 50 puta. Građani su prosto spoznali da je voće i povrće uzgojeno na našim područjima bez hemije zdravije i ukusnije. Kada su u pitanju stare sorte sjemena i sadnica, najviše se traže autohtone sadnice jabuke, šljive i kruške, a velika je potražnja i za sjemenom svih vrsta povrća i žitarica – rekao je Nadarević.

Tekst preuzet sa stranice: Glas Srpske

Komentariši

Your email address will not be published. Required fields are marked *.

*
*
You may use these <abbr title="HyperText Markup Language">HTML</abbr> tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>