BANjALUKA – Stare, autohtone sorte voća, povrća i ljekovitog bilja, koje su zbog rasta broja stanovnika, potrošnje hrane i urbanizacije dugo vremena bile zaboravljene, ponovo se vraćaju u njive i bašte jer se među građanima budi svijest o značaju zdravih, organskih proizvoda.Kako čuvene domaće sorte jabuka, šljiva, kukuruza, krompira i raznog drugog povrća i žitarica, kojima su mnoge starije generacije othranjene, ne bi zauvijek nestale, pored Instituta za genetičke resurse Univerziteta u Banjaluci, u čijoj banci gena se čuva više hiljada prinova, brinu se i hobisti, odnosno čuvari sjemena okupljeni oko neformalne grupe građana “Naše sjeme” iz Čelinca. Inicijator i osnivač ove grupe Vojin Kopuz priča za “Glas” da su 2015. godine, istražujući tržište BiH, uočili veoma slabo prisustvo ekološke hrane, zbog čega su odlučili da pokrenu priču o sakupljanju starih sjemena kako bi pospješili organsku proizvodnju i održali tradiciju. – Sakupljanje starih sjemena počeli smo prije osam godina, u kratkom roku prikupili smo stotinak sorti i potom osnovali biblioteku sjemenja kako bismo građanima omogućili da ih posude, zasiju, umnože i dio nam vrate.Građani su se javljali sa svih strana i poklanjali nam sjemena koja su se u njihovim porodicama prenosila s generacije na generaciju. Jedna žena iz Čelinca je na primjer imala 40ak sorti pasulja, tako da smo uspjeli sakupiti više od 700 starih, rijetkih i otpornih sorti povrća, cvijeća, ljekobilja i žitarica – priča Kopuz i dodaje da je sjeme raštike, koja je na ovim prostorima uzgajana odvajkada, bilo najautohtonija sorta koju su posjedovali. No kako je veliki posao održavati u životu toliko sorti, odlučili su sva sjemena iz Biblioteke podijeliti i nastaviti rad sa onoliko sorti koliko mogu obnavljati. Trenutna kolekcija broji oko 50 sorti, šta se mijenja iz godine u godinu. Ako želite podržati očuvanje starih sorti povrća, cvijeća i ljekobilja, možete ih naručiti na našoj stranici www.nasesjeme.com po preporučenoj donaciji. “Čini se da građani žele uzgajati kako naše, tako i svjetske stare i rijetke sorte” – navodi Kopuz i dodaje da su ljudi sve svjesniji važnosti tradicionalnog načina ishrane.Da je potražnja za starim sortama voća i povrća iz godine u godinu sve veća, tvrdi i osnivač Korpe Zdravlja Alen Dinar koji putem ove onlajn platforme kupcima nudi mnoštvo zdravih i tradicionalnih proizvoda koji nastaju na njegovom eko imanju u Visokom.“Građani su prosto spoznali da je voće i povrće uzgojeno na našim područjima bez hemije zdravije i mnogo ukusnije.” navodi Dinar koji takođe sije stare sorte.
“Kada su stare i otporne sorte voća u pitanju, jedan od najpoznatijih i najboljih proizvođača starih sorti voća u BiH je Petar Ninić”, navodi Kopuz. “Mi smo od njega uzimali sadnice jabuka. Već su nakon druge – treće godine krenule davati plodove, zaista smo prezadovoljni.”
Kopuz dodaje da su srećni što su uzeli razne sorte jabuka, pa kad neka sorta neke godine i izda, druga sorta neće, i tako kako kaže svake godine imaju bar neke jabuke iz sopstvenog prirodnog uzgoja. Više o kalemarstvu i starim sortama voća možete pronaći FB stranici Rasadnik starih i otpornih sorti voća NINIĆ.
Tekst preuzet sa stranice Glasa Srpske, a dopunjen od strane administratora naše stranice
