Sajam starih sorti, prirodnih i tradicionalnih proizvoda, kozmetike i starih zanata po treći put održan u Čelincu
Ovaj događaj organizovan je u saradnji sa ”Našim sjemenom” i Centrom za sport i kulturu iz Čelinca. Ove godine u okviru sajma predstavilo se 16 izlagača.
Šarolik sajamski prikaz ručnih radinosti u vidu pletenih čarapa, vezenih nošnji i glinenih zdjela, vratio je na kratko sve Čelinačke posjetioce na nekadašnja vremena kada su ove predmete koristili njihovi preci. Ipak, posebna pažnja je bila usmjerena na proizvode i prerađevine od mlijeka, meda, voća i povrća čije su mirise i ukuse posjetioci željeli osjetiti. Da je interesovanje za domaće proizvode veliko, navode i izlagači.
Po prvi put na ovaj sajam iz Ljubuškog, došao je i Dalibor Nosić koji je predstavio svoje proizvode u vidu svježeg povrća, zimnice ali i nekoliko komada starih sorti peradi. Objašnjava da ima tri godine kako se orjentisao na proizvodnju bez hemijskih preparata.
– Zanimljivo je ljudima vidjeti i čuti kako to ja radim. Ljudi sve više vode računa o zdravlju pa im je zanimljivo čuti kako mi uzgajamo određene proizvode. Ovdje ima i nekoliko egzotičnijih sorti kao što je kivano, peruanski krompir i bijeli patlidžan što na našem području jako dobro uspijeva – rekao je Nosić.
Ono što je osnova sajma je promocija domaće proizvodnje ali i potenciranje domaćih autohtonih sjemena koja su nekada bila naširoko zastupljena na ovim prostorima, poruka je organizatora.
Predstavnik ”Našeg sjemena” iz Čelinca Vojin Kopuz kaže da je cilj da se podstaknu ljudi da što više iskoriste blagodati majke prirode, a koje mogu biti i izvor prihoda.
– Ako se pogledaju svjetska istraživanja, vidimo da je sve veća portažnja kako za starim i rijetkim sortama, tako i za hranom proizvedenom bez hemije. Tržište ima sve više potrebu za onim sortama koje su otporne na sve izraženije vremenske promjene iz godine u godinu. Njihova vrijednost i jeste baš u tome da ako ih uzgajamo u našim domaćinstvima iz godine u godinu, one postaju otpornije i prilagođenije tim konkretnim mikroklimatskim uslovima. Stare sorte su bitne i zbog toga što su reproduktivne, te jednom kada ih nabavite možete ih sami sebi umnožavati i njihovo sjeme možete predavati u naslijeđe svojim potomcima do vijeka – istakao je Kopuz.
Ovogodišnji sajam je okupio 16 izlagača iz različitih krajeva Srpske i BiH. U okviru sajma je organizovana i mala likovna kolonija čiji su motivi prirode u jesenjim bojama ukrasili sajamsku atmosferu.
Tekst preuzet od Glasa Srpske
Video i fotografije sa Sajma pregledajte OVDJE.