DOMAĆINSTVO GAĆANOVIĆ: Uz bakine trikove u bašti nije potrebna hemija!

Domaćica iz Čelinca uz povrće obavezno sadi i cvijeće, najčešće su to neven, kadifica i bosiljak koji pomažu biljkama da se izbore protiv insekata

Foto: Naše sjeme/Biljana Gaćanović

Sjeme staro više od pola vijeka daje omiljenu salatu u vrtu Biljane Gaćanović u selu Snjegotina Donja, nadomak Čelinca. Ova domaćica ga je naslijedila od bake, pa se otud i ustalio naziv Bakina salata.

Prije više od 50 godina baka Bosiljka je počela uzgajati ovu salatu, sakupljajući sjeme iz godine u godinu. Sada to isto radi Biljana, njena unuka, čuva, uzgaja i dijeli ovu prelijepu tradiciju sa svima nama.

Bakina salata

Ja sam više i emotivno vezana uz nju. Sijem je na proljeće u zatvorenom 2-4 sedmice prije zadnjeg mraza ili na otvorenom 2 sedmice nakon zadnjeg mraza, a na jesen na otvorenom 4-7 sedmica prije prvog mraza”, pojašnjava Biljana.

Prodaje sjeme

Riječ je o sorti koja tokom rasta formira glavicu. Ukusna je, mekana i bez gorčine. Za dobar rast zahtijeva rastresito, vlažno zemljište koje dobro zadržava vodu i humusno zemljište, bogato azotom.

A osim salate njen izbor su i mahune, dobijene po istoj nasljednoj liniji.

To je puzavica koja ide uz pritku, malo je robusna i jako rodna. Od 20-ak sorti koje sam isprobala to je jedina koju spremam za zimnicu jer je najukusnija“, kaže ova domaćica.

Povrće i voće kaže gaji od kada zna za sebe. Iz hobija je počela skupljati različita sjemena, a danas ih sama proizvodi i plasira kroz platformu Naše sjeme.

Sve radim prirodnim sredstvima. Koristim stajsko đubrivo od mojih životinja, a protiv štetočina sama pravim razne pripravke. Najčešće razblažim litar mlijeka u 8-9 litara vode i dodam kašiku sode bikarbone. Prihranjujem i đubrivom od koprive“, dodaje Biljana.

Bakini trikovi

Prije je, kaže, bilo dosta manje štetočina i insekata. A, ona i danas koristi trikove kojima su se služile njene bake.

Uz povrće obavezno stoji i cvijeće, najčešće su to neven, kadifica i bosiljak koji pomažu biljkama da se izbore protiv insekata. Koliko se sjećam, i prije je svaka bašta imala ili mačkov rep ili kadificu“, prisjetila se Biljana.

Plavi mak odličan dodatak pecivima 

U bašti uzgaja i jestivi mađarski plavi mak. Odličan je kaže dodatak njenim pecivima i kolačima. Ovu jednogodišnju biljku, visine od 60-90 cm karakterišu veliki ljubičasti cvjetovi u obliku tulipana, koji privlače pčele i druge oprašivače.

Ima velike čahure s makom i daje veću količinu sjemena. U dvije do tri čahure može se naći jedna kašika maka. Cvijet ne traje duže od dan-dva“, kaže Biljana.

Sije se na otvorenom krajem zime ili u kasnu jesen na rubovima bašte. Može se sijati i u saksije. Sjeme se blago utisne u zemljište i ne pokriva zemljom, jer klija na svjetlosti. Voli sunčanu lokaciju, bogato, lako propusno zemljište, ali može tolerisati i loše zemljište.

Tekst pisala: Selma Mujić za AgroKlub

 

Ako vam se svidio ovaj tekst, molimo vas da ga podijelite dalje!

OVDJE možete pregledati i pročitati i ostale članke sa našeg bloga.

Pratite stranicu Našeg sjemena, uskoro slijede nove i korisne informacije!

Komentariši

Your email address will not be published. Required fields are marked *.

*
*
You may use these <abbr title="HyperText Markup Language">HTML</abbr> tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>