Nastavljamo dijeljenje članaka iz knjige Život i hrana mojih predaka.

Kroz dugi niz godina bavljenja ishranom životinja uočio sam povezanost i mnoge sličnosti sa čovjekom. Svaki lijek koji je došao do nas prošao je mnoge testove na životinjama. Da nije njih, ne bismo znali korisne i štetne strane lijeka ili bi mi sami bili eksperimenti. Ipak smo mi, ponekad, eksperimenti, jer kako drugačije objasniti da su ljudi jedne zemlje sa visokim standardom, dvije godine jeli genetski modifikovane proizvode, a da to nisu znali

U veterini, kao i u humanoj medicini, jasno se vide dva pravca djelova- nja. Jedni se bore za što veću upotrebu konvencionalnih lijekova i industrijskih suplemenata u obliku stimulatora rasta, aroma, zaslađivača, pa čak i hormonskih preparata, a drugi za uvođenje prirodnih sredstava protiv bolesti, kao i stimulatora rasta. Vrijedno je spomenuti da držaoci stoke, kako velikog tako i malog broja životinja, sve više upotrebljavaju razne probiotike, sirće od jabuka, origano, bijeli luk i koprivu, kao druga sredstva za stimulisanje rasta i očuvanje zdravlja. Uvidjevši korisnost prirodnog liječenja, koji dopunjuju savremenu medicinu, odlučio sam se posvetiti nutricionizmu ljudi.

Želio sam dati bar mali doprinos da nutricionizam bude što više zastupljen u sistemskom pristupu liječenju čovjeka, što sad nije dovoljno. U to sam se uvjerio boraveći kao pacijent u ambulantama i sarađujući sa doktorima humane medicine, što potvrđuju i riječi Lejle Kažinić Kreho: „Kad mi je, kao mladoj liječnici, u ruke dospjelo jedno istraživanje o uticaju prehrane na bolesti srca, pročitala sam ga gotovo bez daha i ostala fascinirana onime o čemu sam tako malo znala. Pitala sam se zašto nas na studiju medicine nisu više učili o zdravstvenom uticaju onoga što unosimo u tijelo“.

U ovoj knjizi neće biti riječi o biljkama koje nisu sa našeg podneblja: lumun, banana, narandža mandarina, kasava, pitaja, pasionka, edo, mangostan, tamarinda, karambola, guava, pepino i dr. Neće biti riječi niti o kiviju, kikirikiju, bademu, avokadu, papaji, urmama. Iako su to biljke sa veoma ko- risnim plodovima, one ne rastu u našem podneblju i nisu bile hrana naših predaka.

Da li postoji sirotinjska hrana? Taj izraz se danas često upotrebljava, a za neke namirnice kaže se da spadaju u sirotinjsku hranu. Prije 80 do 100 godina hrana je možda bila sirotinjska, jer je narod bio siromašan, ali nije nosila u sebi takve otrove kao danas. Ne postoji racionalan odgovor na pitanje da li su čips, smoki, hamburger i slični proizvodi hrana siromašnih ili bogatih. Spoj sa prirodom u dalekoj prošlosti činio je da su sve namirnice bile korisne i bogate sa svim što organizam treba. Kad ne bi bilo tako, čemu čovječanstvo može zahvaliti za svoj opstanak i razvoj nekoliko hiljada godina. Često se oni koji sebe nazivaju „gradski ljudi“ groze na pomisao da bi trebalo ručati kiseli kupus i popiti rasola. Čude se čorbi od kopriva, zelja ili jagorčevine, a prijedlog da bi bilo dobro za salatu nabrati listova mladog maslačka, proglašavaju smiješnim. Neke mame se stide reći da su im djeca juče jela poparu, a jutros umakaču od jaja i base, jer je to sirotinjsko i trebalo bi da to jede onaj koji nema gotovo ništa. Nasuprot tome rado će se pohvaliti da joj dijete rado jede mekane viršle i krem namaz, a sve to zalije mlijekom iz tetrapaka.

Imao sam sreću razgovarati sa troje dugovječnih ljudi. To su bile priče iz njihovog djetinjstva. Spominjali su neimaštinu, što je bio njihov izraz, ali sve se vrtilo oko količina. Većina ih je imala malo, neko dovoljno, a neko previše kao i danas.

Danas raznolikost i izmišljanje svakakvih đakonija razdvajaju bogate od siromašnih samo kad je u pitanju količina, ukus i raznolikost, a nikako nutritivna vrijednost. I jedni i drugi se nekvalitetno hrane, jer im se tako nudi. Bogati su ugroženi, jer previše unose prazne energije iz, naizgled, vrijednih namirnica. Siromašni su ugroženi, jer imaju malo, a to što kupuju jeftino je i nekvalitetno, za šta su najbolji primjer jeftine kobasice.

Autor: Dr. Rajko Latinović

Knjigu Život i hrana mojih predaka možete naručiti OVDJE.

Ako vam se svidio ovaj tekst, molimo vas da ga podijelite dalje!

OVDJE možete pregledati i pročitati i ostale članke sa našeg bloga.

Pratite stranicu Našeg sjemena, uskoro slijede nove i korisne informacije!